Szófelhő

konferencia fordítás konceptualizáció kognitív nyelvi világkép filológia szakdolgozat nyelvészet metafora imperative language patterns phraseology representation death linguistic worldview infinitive szecesszió grammatika főnévi igenév kettős állítmány stilizáció stíluselemzés dekorativitás decorativity nyelvi példa klasszikus modernség eufemizmus euphemistic phrases alcoholic drink irodalmi vita theory of criticism the betrayal of the intellectuals az írástudók árulása recenzió irodalomtörténet recepciótörténet irodalompolitika hungarian literature modernity classical modernism magyar irodalom modernitás cognitive analysis prevalence inflection frazéma frazeológia antonima antonímia horvát nyelv rikkancs bulvársajtó media kognitív metafora kognitív nyelvészet linguistic image of the world cognitive linguistics nyelvoktatás didaktika pszicholingvisztika tartalomelemzés croatian language antonymy irodalmi társaságok modern magyar irodalom ady endre vörösmarty díj literary organizations modern hungarian literature vörösmarty prize irodalomtudomány újraszerkesztés újrafordítás polish language metaphor szaknyelv fordítástudomány retranslation phraseme facebook proto slavic perspective ekvivalencia hatalom ideológia deontikus modalitás sajtótörténet history of press nyelvtörténet dialektológia nyelvi kép világ_nyelvi_képe szemantika nyelvi_kép conceptualization ideology magyar_nyelv nyelvhasználat faktitív ige hungarian language equivalence focalization irony családregény nézőpont fokalizáció gyermekelbeszélő irónia vonzatkutatás szövegnyelvészet nyelvjárás szerb translation tudománytörténet critical_discourse_analysis factitive verb causativity tanulmánykötet optimalizáció zenitism szabadverselés szabadstrófa horvát expresszionizmus zenitizmus önéletrajz performativitás autobiography identity performativity criseology szláv lexika orosz nyelv ősszláv historical linguistics slavic vocabulary avantgárd expresszionizmus horvát filológia nyelvhelyesség funkcióige eszmetörténet narratológia diskurzuselemzés narratology discourse analysis modern_filológiai_társaság krízeológia önéletírás életrajz asszociáció analógia szimmetria nyelvi intuíció nyelvi formalizáció russian language

Vodoprivredni hrvatsko–mađarski, mađarsko–hrvatski rječnik

Vegh Ivona

Horvát és magyar vízrajzi nevekről

[Abstract in English] [A teljes cikk letölthető formátumban]

Posljednjih 30-ak godina postoji intenzivna veza hrvatskog i mađarskog vodnog gospodarstva. Granične rijeke Mura i Drava te njihova regulacija i kontrola primorale su dvije zemlje na zajedničku suradnju. Globalizacija međunarodnih gospodarskih odnosa uzela je maha i na području vodoprivrede.  Formirane su komisije, odnosno potkomisije, koje se sastaju nekoliko puta godišnje kako bi dogovarale mjere potrebne za regulaciju rijeka. Tom suradnjom dolazi do komunikacije u kojoj jezici predstavljaju veliku prepreku. Ispostavilo se kako prevoditelji mađarsko-hrvatskog jezika nisu dostatni jer na sastancima često treba poznavati i terminologiju s područja građevine, šumarstva, zaštite okoliša, prava, botanike, da ne spominjemo vodno gospodarstvo. Sukladno tome javlja se potreba za sastavljanjem strukovnog rječnika koji bi pokrivao sva ta područja. Osoba koje govore oba jezika u Hrvatskoj je malo, a one koje poznaju stručnu terminologiju potrebnu na sastancima, teško je pronaći.

Suživot Hrvata i Mađara na području panonske nizine neminovno je uvjetovao da se za potrebe komunikacije sastavljaju rječnici koji su u prvom redu služili potrebama naroda za njihovo lakše sporazumijevanje, a kasnije su te potrebe prerasle u ekonomsku i gospodarsku suradnju. Potreba za rječnicima uopće raste, a time ujedno i za strukovnim, odnosno ovdje vodoprivrednim rječnikom. Za dobru je suradnju u globalizacijskom svijetu neizbježno poznavati običaje i jezik dotičnog naroda.

Pojavom prvog rječnika vidljiva je veza hrvatskog i mađarskog jezika. U prvom potpunijem, ali manjeg opsega, petojezičnom rječniku Fausta Vrančića iz 1595., uz latinski, talijanski, njemački, hrvatski nalazimo i mađarski (Vince 1990: 60–61). Potreba za poznavanjem mađarskog jezika postojala je već u 16. stoljeću kako „bi se olakšala komunikacija među pripadnicima naroda koji su se našli u državnoj zajednici pod istom krunom.“ „Ovaj rječnik zauzima značajno mjesto leksikografskog prvijenca hrvatskog i mađarskog jezika“ (Moguš 1995: 7).

Drugi rječnik hrvatsko-mađarskog jezika je četverojezični rječnik Andrije Jambrešića u „kojem se mađarski jezik nalazi na lijevoj strani kao treći na kojem su latinskim riječima izraženi sadržaji tumače ili opisuju“ (Nyomárkay 2006: 220). „Veliko je značenje Jambrešićeva djela s gledišta mađarskog jezika, da je prvi uvrstio više mađarskih riječi u svoj rječnik i mnogo je latinskih riječi pokušao prevesti na mađarski ili na mađarskom tumačiti, a da tih riječi u djelima prethodnika nema“ (Nyomárkay 2006: 222).

„Magyar  viszonylatban nem állunk jól a szótárakkal”, navodi Nyomárkay (2004: 5).  Prvi je hrvatsko-mađarski i mađarsko-hrvatski džepni rječnik objavljen 1894. profesora kroatistike Eduarda Margalića (Barić 2007: 108).

Szerbhorvát–magyar szótár 1967. sastavljaju Levasics i Surányi, a godinu dana kasnije izlazi rječnik Emila Palicha Magyar–szerbhorvát kéziszótár (Nyomárkay 2004: 105). Termin srpskohrvatski nije dio rasprave ovog rada. Prvi samostalni hrvatsko-mađarski rječnik je džepni rječnik Lászla Hadrovicsa i Istvána Nyomárkaya izdan godine 1996. (Barić: 125) na osnovi Szerbhorvát-magyar i Magyar–szerbhorvát kisszótár Lászla Hadrovicsa iz 1957. odnosno 1958. godine (Kovács 1963: 377).

Ernest Barić sastavlja Hrvatsko-mađarski rječnik za hrvatske (manjinske) samouprave u Mađarskoj (2002) i nekoliko godina kasnije izlazi njegov Magyar–horvát kéziszótár utazóknak és üzletembereknek u suradnji s Károlyem Buschem (2007).

Premda bogata, hrvatska leksikografska baština još uvijek ne zadovoljava sve aktualne potrebe: „U Hrvatskoj se posljednjih godina osjeća prava glad za rječnicima [...].“ (Tafra 2005: 138). Takav je slučaj i s hrvatsko-mađarskim odnosno mađarsko-hrvatskim rječnicima.

Rječnik o kojem je ovdje riječ je dvojezični strukovni vodoprivredni rječnik manjeg opsega, u rukopisu, koji sadrži oko 10 000 leksičkih jedinica. Prva polovica rječnika je hrvatsko-mađarska, s hrvatskom natuknicom i mađarskim ekvivalentom, a druga polovica je obratna. Leksik je bilježen po abecednom redoslijedu i nije dan ni detaljan morfološki ni fonološki opis. Kao primjer je uzet strukovni Rječnik energetskog strojarstva i osnove strojarstva englesko – hrvatski, hrvatsko engleski Ljerke Bartolić (2004).

Primarna potreba ovog dvojezičnog rječnika je naći izvornu riječ i njezin ekvivalent, odnosno objašnjenje, svih koji su korisniku potrebni (Šipka 2009: 65), „dok mu je cilj pomoći u shvatanju tekstova u izvorišnom jeziku“ (Zgusta 1991: 203). Stručnjaci kojima je namijenjen rječnik ne govore drugi  jezik i ne namjeravaju ga koristiti kao pomoć za stvaranje tekstova na odredišnom jeziku, već u svrhu razumijevanja tekstova. Potpuna leksička ekvivalentnost često nije moguća, pogotovo kad se radi o višerječnim leksičkim jedinicama. S obzirom da se ovdje radi o stručnoj terminologiji, značenje stručnih termina može se puno preciznije definirati nego da je riječ o općim riječima (Zgusta 1991: 204). Mogućnost pronalaska doslovnog ekvivalenta za jednorječne leksičke jedinice stručne terminologije je čest, ali može se naići na termine koji prekrivaju više od jednog značenja što dodatno otežava prevođenje tekstova, no  prevodilac nije obavezan dati doslovan prijevod, već se koristi prijevodni parnjak (Zgusta 1991: 277).

Sakupljanje građe rječnika prevođenjem ili nadograđivanjem uobičajena je metoda, Magyar–román, román–magyar hidrológiai és vízgazdálkodási szótár Gábora Pándija (1964) pokazao se kao dobra smjernica u sastavljanju. Kako u Hrvatskoj ne postoje jednojezični ni dvojezični vodoprivredni rječnici, građu prikupljam ekscerpcijom tekstova koje nalazim na stranicama vodoprivrede, odnosno Hrvatskih voda te iščitavanjem materijala poput zapisnika sa sastanaka odnosno raznih zajedničkih studija koje komisije redovito izmjenjuju. Veći dio građe rječnika nastao je na zajedničkim sastancima, na licu mjesta, kada se za to ukazala potreba. Iako je, kao izvorišni rječnik, rječnik Gábora Pándija izuzetan, ipak je nastao prije četrdesetak godina i mnogo toga promijenilo se na području tehničkog napretka, vodnog gospodarstva te su neki izrazi zastarjeli ili je došlo do upotrebe novih termina, njemu tada nepoznatih pa je bilo nužno građu rječnika proširiti i popuniti.

Zbog potrebe leksikografije da opisuje ne samo riječi već i sintagme, praksa je govoriti o leksičkim jedinicama (Zgusta 1991: 29), jer leksem je „jedinica leksičkog sustava koja obuhvaća sve oblike i sva značenja riječi“ (Samardžija, Selak 2001: 363). Termin koji ću koristiti je leksička jedinica  „[...] kao najneutralniji i najopćenitiji naziv“ (Tafra 2005: 117).

Potpuni ekvivalent za leksičku jedinicu sprud kao jednorječni leksem, lako pronalazimo zátony te nema nikakvih problema da se zavede kao jedna zasebna natuknica. Do problema dolazim kad su u pitanju kolokacije koje su često u upotrebi. Ove višerječne leksičke jedinice koje „ [...] nose značenje kao cjeline (jedinice)“ (Zgusta 1991: 228), odlučila sam uvrstiti u rječnik pod zasebne natuknice što bi pojednostavilo upotrebu.

Pogledamo li imenicu sprud, u odredišnom jeziku lako pronalazimo ekvivalent zátony, u upotrebnom jeziku vodnog gospodarstva često dolazi u kolokacijama poput obrasli sprud – benőtt zátony, odstranjenje spruda - zátonyrész eltávolítás, stvaranje spruda – zátony kialakulása, uklanjanje spruda - zátony kotrás, ispostavilo se da je korisnicima dvojezičnog rječnika jednostavnije potražiti prvu riječ višerječnog leksema koja ne mora nužno biti sprud pa leksičke jedinice upisujem kao samostalne dvočlane ili višečlane natuknice.

Isto tako je slučaj s leksičkom jedinicom korito. Ekvivalentno značenje na mađarskom je meder, a još nailazim na kolokacije promjena stanja korita – a mederben kialakult állapot, stanje korita – mederállapot, uređenje korita – mederrendezés, nastale promjene u inundaciji i koritu – hullámtérben és medrében bekövetkezett változások, premještanje koritamedervándorlás, podijeljeno koritokettős meder. Infinitivni oblici odstraniti, ukloniti, stvarati nisu zabilježeni u rječniku već samo njihovi supstantivizacijski oblici odstranjenje, stvaranje, uklanjanje kao dio kolokacije.

Sve navedene leksičke jedinice smještam po abecednom redu kako bi korisnici rječnika najlakše došli do traženog ekvivalenta. Iako se za neke leksičke jedinice mogu upotrebljavati istoznačnice, ne bilježim ih, već odabirem onaj koji ima upotrebnu vrijednost.

Kao što sam na početku napomenula, natuknice samo vodoprivednih izraza nisu dovoljne već je njima bilo potrebno dodati i leksičke jedinice s područja životinjskog svijeta kao što su ribe: mladica (Hucho hucho) dunai galóca; veliki vretenac (Zingel zingel) magyar bucó; mali vretenac (Zingel streber) német bucó; ptice: sirijski djetao (Dendrocopos syriacus) balkáni fakopáncs; crnoglava sjenica (Parus palustris) barátcinege; crnoglava grmuša (Sylvia atricapilla) barátposzáta; bijela pliska (Motacilla alba) barázdabillegető; eja močvarica (Circus aeruginosus) barna rétihéja; trstenjak potočar (Locustella fluviatilis) berki tücsökmadár; vivak podzviždač (Vanellus vanellus) bíbic; mala prutka (Actitis hypoleucos) billegető cankó; kukuljava ševa (Galerida cristata) búbos pacsirta; ćubasti gnjurac (Podiceps cristatus) búbos vöcsök; pupavac božjak (Upupa epops) búbosbanka; sisavci: bjeloprsi jež (Erinaceus concolor) keleti sün; šumska rovka (Sorex araneus) erdei cickány; poljska rovka (Crocidura leucodon) mezei cickány; krtica (Talpa europaea) vakondok; patuljasti šišmiš (Pipistrellus pygmaeus) apró törpedenevér; kasni noćnjak (Eptesicus serotinus) kései denevér; rani večernjak (Nyctalus noctula) korai denevér; patuljasti netopir (Pipistrellus pipistrellus) törpedenevér; povodni šišmiš (Myotis daubentoni) vízi denevér; dabar (Castor fiber) közönséges hód; vjeverica (Sciurus vulgaris) mókus; obični zerdav (Mustela erminea) hermelin; kuna zlatica (Martes martes) nyuszt.

Pored životinjskog svijeta javlja se potreba i za biljnim svijetom: šumska kostrika (Brachypodium sylvaticum) erdei szálkaperje; zelenkasti šaš (Carex divulsa) zöldes sás; obična bahornica (Circaea lutetiana) erdei varázslófű; obična pavitina (Clematis vitalba) erdei iszalag; šumska oštrica (Dactylis polygama) erdei ebír; obična kurika (Euonymus europaea) csíkos kecskerágó; šikarasta heljda (Fallopia dumetorum) szulák keserűfű; zlatica (Ficaria verna) salátaboglárka; naočiti šupljozub (Galeopsis speciosa) szőrös kenderkefű; smrdljiva iglica (Geranium robertianum) nehézszagú gólyaorr; pravi blaženak (Geum urbanum) erdei gyömbérgyökér; bršljan (Hedera helix) borostyán; livadna šapika (Heracleum sphondylium) medvetalp; šumska vlasnjača (Poa nemoralis) ligeti perje; čvorasti strupnik (Scrophularia nodosa) göcsös görvélyfű; žuti gavez (Symphytum tuberosum) gumós nadálytő; dvorednodlakava čestoslavica (Veronica chamaedrys) ösztörüs veronika; bršljenasta čestoslavica (Veronica hederifolia) borostyánlevelű veronika; bijela imela (Viscum album) fehér fagyöngy.

S područja prava bilježim leksičke jedinice: drugostupanjsko tijelo – másodfokú hatóság; izdavanje lokacijske dozvole – területi engedélyezesi eljárás; izdavanje vodopravne dozvole - vízjogi engedélyezési eljárás; vodopravna dozvola – vízjogi engedély; zakonska regulativa – törvényi előírás; zasjedanje – ülésszak; zakon o javnoj nabavi – közbeszerzési törvény; građevinska dozvola – építési engedély; imovinsko-pravni odnosi – tulajdonjogi viszonyok; pravni propisi – jogi előírások.

U posljednje vrijeme, zbog gospodarske globalizacije, sve češće su potrebe za leksičkim jedinicama poput natječaj – pályázat; prema raspoloživim financijskim sredstvima – a rendelkezésre álló finanszírozási eszközök függvényében; financiranje – finanszírozás; ocjena troškova – költségek, becslések értékelése; financijska obveza – finanszírozási kötelezettség; financiranje iz programa, iznos, objava natječaja – pályázati kiírás, koje nisu usko vezane uz vodno gospodarstvo, ali su potrebne za realizaciju projekata.

S obzirom da je područje pod nadzorom vodnog gospodarstva često zaštićeno, javlja se potreba za leksičkim jedinicama iz ekologije i zaštite prirode: nacionalni park – nemzeti park; civilne organizacije – civil szervek; Operativni program zaštite i energetike – környezet és energia operatív program; Studija utjecaja na okoliš – környezeti hatásvizsgálat; zaštićeno područje – védett terület; zaštićeno prirodno područje – védett természeti terület; Nacionalna ekološka mreža – nemzeti ökológiai hálózat.

Izrazi uže vezani uz vodno gospodarstvo: dionica– szelvény, nastale promjene u inundaciji i koritu– hullámtérben és mederben bekövetkezett változások; hidirčna bolest – vizes betegség; hidrološka postaja – vízrajzi állomás; regulacija rijeke – folyószabályozás; slivno područje - vízgyűjtő terület; naknada – járadék; šljunčara – kavicsbánya; putanja – pálya; radna jedinica – üzemegység; radovi održavanja – fenntartási munka; protočna krivulja – vízhozamgörbe; sanacija – helyreállítás; geodetsko snimanje – geodéziai felmérés; Hidrografski atlas rijeke Mure – A Mura vízrajzi atlasza; Hidrološka studija – hidrológiai tanulmány; hidrološki stručnjaci – hidrológiai (vízügyi) szakértők; inundacija – hullámtér; izgradnja mosta – hídépítés; kamenovi evidencionih profila – nyilvántartási szelvénykövek; kilometarske oznake – kilométertáblák, komisija – bizottság, korito – meder, nanos – hordalék, nasip – töltés; nizvodno – lefolyás; obaloutvrda – partbiztosítás; obilazak nasipa – töltésbejárás; objekti za obranu od poplava – árvízvédelmi művek; obrana od poplava – árvízvédelem; obrasli sprud – benőtt zátony; odstranjenje spruda – zátonyrész-eltávolítás; odteretni kanal – árapasztó csatorna, okolica – környezet, oštećenja – károsodások, povećano oštećivanje zaštitnih vodnih građevina – vízi létesítmények fokozott rongálódása; prikaz situacije – helyszínrajz; prilazna cesta – megközelítést biztosító út; pripremni radovi – előkészítő munkák;  pripremni sastanak – előkészítő tárgyalás; Prognostički model rijeke Mure za velike vode – a Mura nagyvízi előrejelzési modell;  projekt – terv; projektirane vodne građevine – tervezett vízilétesítmény; promjena stanja korita – a mederben kialakult állapot; proticajni profil – átfolyási szelvény; protjecajnost – lefolyás; protok – sodorvonal; radovi na ojačanju desnoobalnog nasipa rijeke Mure – töltésmegerősítési munkák a Mura jobb partján; razvoj sustava za zaštitu – töltésfejlesztés; regulacijska linija – szabályozási vonal; rijeka – folyó; sjednica – ülésszak; sprud – zátony; stručnjaci – szakértők; stručnjaci za hidralogiju – hidrológus szakértők; stvaranje spruda – zátony kialakulása; uklanjanje spruda – zátonykotrás; uređenje korita – mederrendezés; urušena stabla - dőlt fák; usklađeni program – elfogadott program; usklađivanje podataka – adategyeztetés; ušće – torkolat; uzvodna strana – felvízi oldal; uzvodno – felett; vode – vizek; vodna inspekcija – vízügyi hatóság; vodni radovi – vízimunkák; vodnogospodarska pitanja – vízgazdálkodási kérdések; vodnogospodarstvo – vízgazdálkodás; vodogospodarski organi – vízgazdálkodási szervek; vodomjerenja – vízhozammérések; završetak izvođenja radova – kivitelezési munkák befejezése.

Ovim člankom daje se uvid u leksikografsku problematiku područja vodoprivrede, koja se ovim ne iscrpljuje. Dnevno nastaju novi leksemi, jer leksik je otvoren sustav, pa je ovaj rječnik početna točka za jedan opširniji rječnik. Potrebe u ovom globalizacijskom svijetu u kojem živimo svakodnevno zahtijevaju novu terminologiju s područja vodoprivrede, prava, zaštite okoliša, građevine, biologije i botanike. U jezičnu problematiku prevođenja dvaju dotičnih jezika neću ulaziti. Ovo je tek uvodni članak tako da gramatička područja poput tvorbe riječi, sintakse i semantike dvaju jezika te teškoće u prevođenju dvaju tipološki i genetski različitih jezika nisu predmet rasprave.

 

 

Literatura:

Barić, Ernest 2002: Hrvatsko–mađarski rječnik za hrvatske (manjinske) samouprave u mađarskoj, Magyar–horvát szótár horvát (kisebbségi) önkormányzatok számára. Pečuh: Hrvatski znanstveni zavod.

Barics Ernő; Busch Károly 2007: Magyar–horvát kéziszótár utazóknak és üzletembereknek. Pécs/Pečuh: Barics és Társa Bt.

Barić, Ernest 2006: Rode, a jezik!? Pečuh: Biblioteka Nova.

Kovács Zoltán 1963: A hazai szláv nyelvű lexikográfia (1945-től-1962 májusáig). In: Az Országos Széchényi Könyvtár Évkönyve 1961–1962.Budapest. 371–383.

http://epa.niif.hu/01400/01464/00005/pdf/371-383.pdf

Kovács Zoltán 1965–66: Szláv nyelvű szótárírás Magyarországon a kezdettől 1945-ig. In: Az Országos Széchényi Könyvtár Évkönyve 1965–1966. Budapest. 482–490.

http://epa.niif.hu/01400/01464/00007/pdf/482-490.pdf

Moguš, Milan 1995: Povijest hrvatskoga književnoga jezika. Zagreb: Nakladni zavod Globus.

Nyomárkay, István 2004: A horvát és a szerb szótárirodalom. In: Kis szláv lexikográfia. Budapest: Opera Slavica Budapestinensia. 50–109.

Nyomárkay, István (2006): Mađarska građa u kajkavskim rječnicima u Habdelićevu Dictionaru i Jambrešićevu Lexicon Latinumu. In: Filologija 46–47. Zagreb. 217–225.

Samardžija , Marko; Selak, Ante 2001: Leksikon hrvatskoga jezika i književnosti. Zagreb. Pergamena.

Šipka, Danko 2009: Frazemi i druge višerječne lekseme u dvojezičnoj leksikografiji. In: Südslavistik online. 65–72.

Tafra, Branka 2005: Od riječi do rječnika. Zagreb: Školska knjiga.

Vince, Zlatko 1990: Putovima hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.

Zgusta, Ladislav 1991: Priručnik leksikografije. Sarajevo: Svjetlost.

 

Lektorálta: Nyomárkay István